Pomoć žrtvama mina

Problem žrtava mina u Bosni i Hercegovini i nakon 16 godina od potpisivanja Konvencije o zabrani mina nisu dovoljno uključeni i prepoznati u društvu. Žrtve mina se svakodnevno susreću sa mnogobrojnim problemima i različitim izazovima. Problemi se prvenstveno odnose na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i medicinsku rehabilitaciju, zatim, na ostvarivanje pava na kvalitetno i funkacionalno protetisanje koje nije dostupno žrtvama mina u BiH; ekonomski su jedna od najugorženijih kategorija stanovništva i nalaze se na marginama u svojim zajendnicama. Takođe, žrtve mina nisu uključeni u invalidski pokret i nisu prepoznati od strane drugih organizacija lica sa invaliditetom u BiH što dodatno otežava njihovu integraciju u društvo.

U skladu sa navedenim, neophodne su određene smjernice smjernica kako unaprijediti stanje u oblasti pomoći žrtvama mina u BiH:

  1. Povećati kapacitete radne grupe za pomoć žrtvama mina koja će biti sastavljena od nadležnih entitetskih i državnih ministarstava kao i NVO koji se bave žrtvama mina,
  2. Nedostatak podrske stradalim od mina zasnovane na bazi individualnih potrebama žrtava,
  3. Potrebno je podići kapacitet korisničkih udruženja koje radi sa žrtvama mina kako bi društveno integrisali žrtve mina u zajednicu,
  4. Potrebno je zagovarati za pomoć žrtvama mina kao integralnog segmenta protivminske akcije, a samim tim podsjećati i na odgovornost svih nas na međunarodno preuzete obaveze koje se ticu sprovedbe MBT i CCM.

Pomoć žrtvama mina predstavlja sveobuhvatan proces koji uključuje vladin i NVO sektor, pružena pomoć se implementuje kroz medicinsku, psihološku, socijalnu i ekonomsku komponentu. Težište pomoći žrtvama mina odnosi se na potpunu socio ekonomsku reintegraciju žrtava mina u društvo.

Od 1992. godine, od mina/kasetne municije/ESZR u BiH je stradalo 8.358 osoba. I pored znakova minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji, stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine zbog prikupljanja ogreva ili sakupljanja sekundarni sirovina.

Trenutna minska situacija u BiH

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.145 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Opšta procjena uticaja mina/kasetne municije/ESZR u 129 gradova/opština u BiH je identifikovala 1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/kasetne municije/ESZR. Od ukupnog broja ugroženih zajednica 1.369 zajednica je kontaminirano minama, dok je 60 zajednica kontaminirano kasetnom municijom (od čega 31 zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama i kasetnom municijom). U bazi podataka (BHMAIS) trenutno je registrovano 19.205 zapisnika minskih polja što predstavlja oko 60% od njihovog ukupnog broja. Bosna i Hercegovina jedna je od najugroženijih zemalja u Evropi i trenutno se u 129 gradova i opština nalazi 8.800 mikrolokacija i ugrožavaju 1.398 naseljenih mjesta (izvor: Centar za uklanjanje mina BHMAC).