01
Aug
2020

10 godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani kasetne municije

Prvog avgusta 2020. godine obilježava se 10 godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani kasetne municije (Konvencija). Prilika je to za refleksiju o protekloj deceniji zagovaranja za usvajanje konvencije i praćenja njene implementacije, u čemu su organizacije civilnog društva i udruženja žrtava uključujući i one iz BiH, dale ogroman doprinos.

Uprkos tome da među 108 država članica konvencije još uvijek nema velikih vojnih sila, kasetna municija je već dugo globalno proskribovano oružje čija je upotreba gotovo iskorijenjena. Od stupanja na snagu Konvencije, preko 178 miliona komada kasetne municije je uništeno, a velike površine zemlje očišćene su od ostataka kasetne municije. Značaj Konvencije je daleko širi od ublažavanja štete od specifične vrste oružja. Uporedo sa ranije usvojenom Konvencijom o zabrani mina, Konvencija o zabrani kasetne municije je poslužila kao model za zagovaranje i donošenje drugih sporazuma o razoružanju kao što su Sporazum o trgovini oružjem i Sporazum o zabrani nuklearnog oružja.

Zemlje Zapadnog Balkana imaju svježe sjećanje na poguban uticaj kasetne municije iz ratova devedesetih, kada su stotine ljudi, uglavnom civila, stradali u Hrvatskoj, BiH i Srbiji kao rezultat neselektivne upotrebe kasetne municije. Većina zemalja Zapadnog Balkana su pristupile Konvenciji o zabrani kasetne municije i uništile zalihe kasetne municije. Isto se očekuje i od Srbije, koja posjeduje značajne zalihe kasetnih bombi.

BiH je uništila u cjelosti sve zalihe kasetnih bombi, dok je proces čišćenja ostataka kasetne municije na površini od oko 6 km2 u 35 opština u toku. Pored ovoga, BiH je obavezna da prema konvenciji pruži podršku žrtvama kasetne municije u njihovoj rehabiltaciji i reintegraciji.