Pola miliona stanovnika u Bosni i Hercegovini živi na ivici smrti. Mnogi koji su ušli u minska polja uradili su to svjesno jer je to bio jedini način da prikupe drva, gljiva ili bilja kako bi uspjeli da prehrane svoje porodice.

Svjesno su stavljali ''glavu u torbu'' i ulazili u najopsanije zone. Bilo je i slučajeva da su u minska polja ulazili skoro svi članovi jedne porodice. Posle rata, u minskim poljima povrijeđena je ili poginula 1.751 osoba, od toga čak 249 djece, podaci su Razvojnog programa UN (UNDP). Većina ih je stradala u obilježenim minskim poljima, ali i na mjestima za koje se nije znalo da su minirana.

''Oni koji uđu u minsko polje uđu u borbu za egzistenciju. To su u većini ljudi koji žive u blizini minskih polja. Nekada misle da tu nema mina, a nekada jer se nikada nije ništa dogodilo onima koji su ušli prije njih. Ali nije problem u ljudima koji uđu, problem je u državi koja mora da riješi ovo, ukloni sve mine koje postoje i da tu očišćenu zemlju da na upravljanje građanima, '' izjavio je Željko Volaš, predsjednik Organizacije amputiraca UDAS RS.

Sa deminiranjem u BiH se već odavno kasni, posao je trebao da bude završen do 2019. godine, a po najnovijem datumu teritorija BiH mogla bi da bude razminirana do 2025. godine. Zbog sporog rješavanja problema, samo prošle godine u minskim poljima poginulo je ili povrijeđeno čak 12 osoba. Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH, kompletna sumnjiva površina pod minama iznosi oko 1.091 km2. Većina minskih područja su poznata. U Republici Srpskoj to su područja Doboja, Teslića, linije razgraničenja kao što je dio prema Sanskom Mostu u FBiH. U Federaciji BiH to su prostori oko opština Maglaj, Goražde, Velika Kladuša, Usora, te Posavina. Više od 2% teritorije BiH je pod minama, a više od pola miliona ljudi živi u neposrednoj blizini mina.

''Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj je i dalje pod minama 249 km2. Civilna zaštita čini sve da bi i preostali dio teritorije bio očišćen u što kraćem vremenskom periodu'', rekao je pomoćnik direktora Republičke uprave Civilne zaštite RS za deminiranje Dragan Kos.

Za neke je problem to što se, kako kažu, deminiranje radi na osnovu kvadratnih metara, a ne na osnovu nađenih mina.

''Tako se dešava da neke privatne kompanije koje rade na deminiranju stotine kvadrata nađu jednu ili nijednu minu. A to je skup proces u kojem se u pitanje dovode i životi ljudi koji to rade. Radeći svoj posao život je izgubio 51 deminer, a još 76 je povrijeđeno,'' rekao je Željko Volaš.

Izvor: BlicRS