Antonia Traubet, volonterka Helsinškog parlamenta građana Banja Luka je pripremila članak na temu “Mine i rod – važnost feminističke perspektive u radu na deminiranju i oružanim sukobima”.

U javnoj ili medijskoj percepciji, čini se da nagazne mine nisu pitanje na koje se pridaje veliki značaj. Međutim, bavljenje ovim pitanjem pokazuje da postoji ogromna potreba za rješavanjem ovog pitanja. "Landmine Monitor" jasno pokazuje u svom godišnjem izvještaju za 2018. godinu da je 60 zemalja u svijetu izloženo minama. Posebna naracija, s kojom se može postići sukob oko mina i razoružanja, jeste rod. U ovom slučaju termin rod odnosi se na društvenu konstrukciju roda, u kojoj obično postoji dvojnost između ženskog i muškog (Bielefeld University: https://www.uni-bielefeld.de/gendertexte/gender.html. 2019). Ako se ova naracija sada primjenjuje na probleme oružanih sukoba i razoružanja, iz sociološke perspektive, vidljivo je da je ova tema bila i uvijek je dominirala muškarcima. Činjenica je da su žene vrlo retko uključene u proizvodnju, trgovinu i upotrebu oružja i monicija. Čak i osobe koje su oštećene upotrebom municija i mina su uglavnom muškarci. Tako postaje jasno da ženska perspektiva na temu izgleda potpuno nedostaje. Treba napomenuti, međutim, da se u oružanim sukobima, na primjer, seksualno nasilje nad ženama često koristi kao strateško ratovanje, koje se svakako može smatrati "oružjem".

Članak na engleskom jeziku možete pročitati: Landmines-and-Gender-ENG.docx

Izvor: http://hcabl.org/mine-i-rod-vaznost-feministicke-perspektive-u-radu-na-deminiranju-i-oruzanim-sukobima/?la=bs