04
Apr
2017

Saopštenje za javnost povodom 4. aprila Međunarodnog dana borbe protiv mina

I dvadeset dvije godine poslije završetka ratnog sukoba, BiH je i dalje zemlja koja je najviše ugrožena sa minskim problemom u Evropi. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.091 km2 ili 2,2% površine BiH. U BiH je još uvijek zaostalo više od 80.000 mina/ESZR. Minski problem prisutan je u 129 opština/gradova, odnosno 1.398 ugroženih zajednica/naseljenih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na bezbjednost oko 545.000 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Deset najugroženijih opština u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslije ratnom periodu u BiH su od mina/ESZR stradale 1.752 osobe, od čega 613 osoba smrtno. Od ukupnog broja stradalih, 184 žrtve su bile žene ili 10%, a 249 žrtava su bila djeca ili 14%. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2016. godini stradalo je 12 osoba, od čega 6 osoba smrtno. U 2017. godini jedna osoba je smrtno stradala.

Od početka provođenja protivminskog djelovanja u BiH od 1996. godine zaključno sa 2016. godinom u BiH je vraćeno 3.109 km2 sumnjive opasne površine na upotrebu krajnjim korisnicima ili 74% od početne procjenjene. U operacijama humanitarnog deminiranja ponađeno je i uništeno 64.493 protivpješadijskih mina, 8.444 protivtenkovskih mina i 56.192 komada ESZR. Strategijom protivminskog djelovanja 2009-2019. godina rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacija Strategije u periodu 2009-2016. godina, u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50% (vraćena 593 km2), te istu neće biti moguće realizovati u roku. Razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava. U periodu 2009-2016. godina obezbjeđeno je 50%, odnosno 334,4 miliona KM. Iz domaćih i donatorskih izvora obezbjeđena su sredstva u planiranom obimu (odnos 51-49%), dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosječna iskorištenost akreditovanih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30%.

U cilju ubrzanja procesa, Centar za uklanjanje mina u BiH je razvio tehničku regulativu za uključenje koncepta „Land release” – vraćanje površine, koji podrazumijeva uvođenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehničkog izviđanja. Dosadašnji rezultati na realizovanim projekima u periodu 2014-2016. godina daju za pravo da će primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraćanja sumnjive opasne površine. U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izmjenama i dopunama svih poglavlja Standarda za uklanjanje mina u BiH i Standardnih operativnih procedura za humanitarno deminiranje u BiH koje će biti završene u prvoj polovini 2017. godine.

Takođe, trenutno se odvijaju kontinuirane aktivnosti na izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u BiH od strane Radne grupe koju je imenovalo Vijeće ministara BiH, a koja se sastoji od predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH, Komisije za deminiranje u BiH, Centra za uklanjanje mina u BiH, Oružanih snaga BiH i entitetskih civilnih zaštita. Radna grupa je izradila Prednacrt navedenog zakona za koji je Ministarstvo civilnih poslova BiH otvorilo proces javnih konsultacija u skladu sa Pravilima za konsultacije u izradi pravnih propisa u institucijama BiH.

U skladu sa procjenom dostupnih finasijskih sredstava za period 2016-2018. godina, u BiH je planirano rješavanje 1/3 od ukupnog minskog problema, za što je potrebno obezbjediti 57,7 miliona KM na godišnjem nivou. Do kraja 2017. godine izradiće se izlazna Strategija protivminskog djelovanja u BiH za period 2018-2025. godina, u saradnji sa Ženevskim međunarodnim centrom za humanitarno deminiranje (GICHD), a u skladu sa Deklaracijom Maputo + 15, koja je usvojena 2014. godini i trenutnim realnim procjenama.

Izvor: www.bhmac.org