Objavljeno je novo izdanje “Landmine monitora” koje se ove godine poklapa sa dvadeset petom godišnjicom usvajanja Konvencije o zabrani protivješadijskih mina, kao jednog od najšire ratifikovanih sporazuma o razoružanju.
Izvještaj ističe veliki broj novih stradanja od mina i nove upotrebe mina, kao i kašnjenja u uklanjanju mina i smanjenje budžeta za protuminsko djelovanje kao posebne izazove u postizanju svijeta bez mina. Mine i dalje ubijaju i ranjavaju civile, uništavaju i uskraćuju pristup resursima i ometaju pristup osnovnim uslugama u više od 60 zemalja i teritorija.
Broj žrtava od mina i drugih eksplozivnih sredstava bio je zabrinjavajuće visok u posljednjih sedam godina, nakon dramatičnog pada neposredno nakon stupanja na snagu sporazuma. Najmanje 5.544 osobe su smrtno stradale ili povrijeđene u minskim incidentima u 2021. godini; 76% od evidentiranog broja stradlih su civilne žrtve od kojih su polovina bila djeca.
Većina stradanja od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava su se dogodila u zemljama pogođenim ratnim sukobima koje su kontaminirane minama improvizovane prirode, dok su stradanja zabilježena u ukupno 50 država i teritorija. Sirija koja nije potpisnica Konvencije zabilježila je najveći broj žrtava u 2021. godini (1.227), a odmah iza nje je država potpisnica Konvencije Afganistan (1.074).
Izvještaj dokumentuje najozbiljnije kršenje odredaba Konvencije odnosno upotrebu mina od strane dvije države koje nisu potpisnice Konvencije, Mjanmara i Rusije, kao i od strane oružanih grupa koje nisu pod kontrolom države u najmanje pet zemalja.
Države potpisnice Konvencije su nastavile napredak u vraćanju prethodno miniranih područja na sigurnu upotrebu, izvještavajući o oko 132 km2 očišćenog od mina. Kao i proteklih godina, najveće čišćenje miniranih površina u 2021. postigle su Kambodža i Hrvatska, koje zajedno čine 60% evidentiranog čišćenja mina.
Dok je 30 država potpisnica ispunilo svoje obaveze čišćenja mina prema Konvenciji o zabrani protivpješadijskih mina, koji je stupio na snagu 1999. godine, čini se da su samo dvije od 33 preostale pogođene države potpisnice Konvencije na pravom putu da ispune svoje ugovorne rokove koje se tiču ćišćenja mina u planiranim rokovima.
Još jedan problem koji zabrinjava jeste sve manje sredstava koja se izdvajaju za pomoć žrtvama. Prema izvještaju, u 2021. godini zabilježen je najniži nivo finansiranja od 2016. godine, uprkos rastućim potrebama i visokim stopama žrtava posljednjih godina.
Kompletan izvještaj Landmine monitor-a za 2022. godinu je dostupan na sledećem linku
